Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja uspostavilo je Sistem za satelitski nadzor ribolovnih plovnih objekata, koji podrazumijeva instaliranje tzv. „plavih kutija” na plovila koja su duža od 10 m LOA. Ove aktivnosti su na fonu strategije razvoja Ribarskog informacionog sistema kako bi se poboljšala kontrola i upravljanje crnogorskim ribarskim aktivnostima, koju je podržao ambasador Mitja Drobnič, šef Delegacije EU u Crnoj Gori. Iz Ministarstva su naglasili da je u skladu sa pravilima Zajedničke ribarstvene politike takođe uspostavljen sistem prikupljanja podataka kroz dnevnike ulova i izvještaje o ulovu, kao prelazno rješenje do konačnog uspostavljanja elektronskog dnevnika ulova, za koji očekuju da će biti operativan tokom 2017. godine.
Kada je u pitanju nadzor i kontrola koju obavljaju inspektori Uprave za inspekcijske poslove, u narednom periodu očekuje se jačanje administrativnih i tehničkih kapaciteta, kako bi stepen kontrole podigli na viši nivo i odgovorili izazovima Zajedničke ribarske politike.
Sa druge strane, privrednici koji uredno plaćaju poreze i doprinose žale se na brojne nakupce i prekupce koje, kako tvrde, niko ne kontroliše. Kažu i da na četiri ribarske dozvole stotinu ribara ribare mrežama stajačicama. Mnogi sportski ribolovci nose ribu na prodaju, te da se riba nekontrolisano izlovljava. Što nadležne institucije čine da bi uredile haotično stanje na tržištu ribe i školjki, iz Ministarstva su nam odgovorili da je „stavljanje u promet ribe, školjaka i drugih morskih organizama regulisano Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi, Zakonom o bezbijednosti hrane, Zakonom o zaštiti potrošača, kao i velikim brojem podzakonskih akata. Za primjenu ovih pravnih akata, kada je u pitanju nadzor i kontrola, zadužena je Uprava za inspekcijske poslove. Kada su u pitanju profesionalni ribari koji redovno izmiruju svoje poreske obaveze, odgovorili su da „do sada na adresu Ministarstva nisu dostavili bilo kakvu primjedbu na navedeno”.
A pravila su jasna: Pravilnik o sportsko-rekreativnom ribolovu na moru kaže da se nosilac dozvole za obavljanje ovog vida ribolova mora pridržavati pravila da može izloviti do tri kilograma ribe i drugih morskih organizama, kao i jednu ribu težu od tri kilograma, koje ne smije stavljati u promet. Takozvani „dopunski ribolov” ukinut je 2012. godine na osnovu Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi. Zajednička ribarska politika ne prepoznaje ovaj vid ribolova kao kategoriju profesionalnog bavljenja ribolovom. Kada je bilo dozvoljeno izdavanje ove vrste dozvola, za nju je apliciralo samo deset ribolovaca, te su iz Ministarstva procijenili da ukidanje ove vrste dozvole neće predstavljati problem.
Privrednim ribolovom mogu se baviti privredna društva i preduzetnici ako su registrovani za obavljanje djelatnosti u Centralnom registru Privrednog suda, upisani u registar profesionalnih ribara i imaju dozvolu organa uprave za obavljanje privrednog ribolova. Podjela na mali i veliki privredni ribolov je izvršena na osnovu dužine ribolovnog plovnog objekta i vrste ribolovnog alata koji se koristi. Malim privrednim ribolovom mogu se baviti lica koja zadovoljavaju Zakonom propisane kriterijume, na osnovu kojih im Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja izdaje dozvole. Propisano je da naučna ustanova - Institut za biologiju mora iz Kotora, na osnovu istraživanja i procjene stanja pelagičnih i demerzalnih resursa, daje predlog broja dozvola za obavljanje privrednog ribolova koje može izdati Ministarstvo. Ovo iz razloga kako bi imali održivo upravljanje morskim ribarstvom. Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja tvrde „da se svi nosioci dozvole za obavljanje privrednog ribolova koji nemaju poreskih dugovanja i poštuju uspostavljene procedure za korišćenje regresiranog goriva, uredno servisiraju od strane Uprave carina”.M.D.Popović
Procedura za dozvolu
Za razliku od zakonske regulative u Hrvatskoj, kod nas za dobijanje dozvola za obavljanje privrednog ribolova još nije potrebno dostavljanje podataka o mjesečnim primanjima po članu domaćinstva. Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi propisano je da Zahtjev za izdavanje dozvole mora sadržati: naziv i sjedište privrednog društva, odnosno ime i prezime preduzetnika i vrstu privrednog ribolova za koji se traži dozvola, naziv i registarski broj ribolovnog plovnog objekta ili više plovnih objekata, ukoliko vrsta privrednog ribolova zahtijeva korišćenje više od jednog plovnog objekta i vrstu, tehničke karakteristike i broj ribolovnih alata i opreme za obavljanje zahtijevanog privrednog ribolova.
Uz zahtjev se prilaže dokaz o upisu u Registar ribara, saglasnost Instituta na tehničko-tehnološke karakteristike ribolovnih alata i opreme iz zahtjeva za obavljanje privrednog ribolova i izvod iz upisnika čamaca, kopija upisnog lista ribarskog broda ili uvjerenje o stanju upisa u upisnik ribarskih brodova, odnosno dozvolu za plovidbu za ribolovni plovni objekat koji je registrovan za obavljanje privrednog ribolova.
Mjesto prvog iskrcaja
Nosioci dozvola za obavljanje privrednog ribolova svoj ulov mogu prodavati na mjestima predviđenim za prodavanje ribe, pijacama, restoranima, itd. U planu je uspostavljanje mjesta prvog iskrcaja i mjesta prve prodaje ribe, koja će biti posebno sanitarno i higijenski opremljena, a u skladu sa zahtjevima Zajedničke ribarstvene politike, što će ribarima olakšati i konkretizovati plasman ulovljene ribe, kažu iz Minstarstva.